85 GODINA ORGANIZIRANE FILATELIJE U GRADU RIJECI

Obilježavajući 250. obljetnicu uporabe prvog manipulativnog žiga riječke pošte, najstarijeg sačuvanog poštanskog žiga na području današnje Republike Hrvatske, "Hrvatska filatelija" želi ovim skromnim prilogom otrgnuti zaboravu i 85 godina dugu povijest organizirane filatelije u gradu Rijeci.
Postoje naznake, za sada nepotvrđene, da su riječki filatelisti bili organizirani već i prije Prvog svjetskog rata kada je Rijeka bila sastavni dio dvojne Austro-ugarske monarhije pod mađarskom upravom koja je uključivala i onu poštansku , a za vrijeme koje su od 1. svibnja 1871. do zaključno 2. prosinca 1918. u Rijeci , kao i u Sušaku, u poštanskom prometu korištene mađarske poštanske marke i vrijednosnice. U tom razdoblju Rijeka doživljava snažan gospodarski i svekoliki drugi razvitak, pa je za očekivati da je i sabiranje poštanskih maraka našlo svoje mjesto u društvenom životu žitelja grada i njegove okolice. Ipak, prema sadašnjim dostupnim saznanjima, početak organiziranog filatelističkog života u Rijeci moramo potražiti u razdoblju poslije Prvog svjetskog rata.

Organizirana filatelija u Rijeci između dva svjetska rata

Razdoblje poslije Prvog svjetskog rata najdramatičnije je vrijeme riječke povijesti, u kojemu Rijeka prolazi buran i tragičan put od savezničke uprave, preko "slobodne države" do pripojenja Kraljevini Italiji. Svu tragediju tih događanja, sabijenu u samo šest poratnih godina, prati istovremeno i intenzivna poštanska aktivnost. Malo se gradova u svijetu može danas podičiti tako bogatim i osebujnim vlastitim filatelističkim opusom kao što je onaj nastao na temelju produkcije riječkih poštanskih maraka i vrijednosnica u razdoblju od prosinca 1918. do ožujka 1924.
Tijekom 1920.godine za vrijeme D Annunzijeve "avanture" u Rijeci je osnovano filatelističko društvo pod nazivom "Circolo filatelico Fiumano", u prijevodu Riječko filatelističko društvo. O vremenu njegova osnivanja sačuvan je samo posredan dokaz u vidu kratkotrajne prepiske s gradskim poglavarstvom iz svibnja 1922. godine u kojoj se navodi da " Riječko filatelističko društvo postoji tek dvije godine". Dopis ovjeren društvenim pečatom , a povodom traženja financijske potpore za planirani jednodnevni posjet Rijeci i Opatiji sudionika kongresa talijanskih filatelista koji se je te godine održavao u Trstu, potpisan je od strane tadašnjeg , najvjerojatnije i prvog, predsjednika dr.Giorgia Rosenkarta.

Najstariji sačuvani pečat organiziranih riječkih filatelista

Pet godina kasnije Rijeka i riječki filatelisti domaćini su XIV. kongresa talijanske filatelije koji se održava u Rijeci u razdoblju od 14. do 22. lipnja 1927. Prigodni organizacijski odbor čine viđeniji filatelisti onog vremena - predsjednik je već spomenuti dr. Rosenkart, prvi potpredsjednik Vincenzo Luzavec, drugi Umberto Ricotti, tajnici Vincenzo Antoniazzo i dr.Stefano Pauk a blagajnik Bruno Mattersdorfer, dok je kao jedan od osmero savjetnika poznati filatelistički trgovac Edmondo Granitz, vlasnik Studio filatelico u glavnoj riječkoj ulici tadašnjoj Corso Vittorio Emanuele III. U to je vrijeme današnja Rijeka bila podijeljena na grad Fiume (Rijeka) u sastavu Kraljevine Italije i Sušak u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. Kraljevine Jugoslavije, dakako s njihovim zasebnim poštanskim sustavima. Krajem tridesetih u predvečerje Drugog svjetskog rata riječki filatelisti održavaju svoje sastanke u kavani " Caffe Panciera", današnjem Studentskom restoranu "Index" u Krešimirovoj ulici broj 18 još uvijek pod predsjedanjem "dugovječnog" dr. Giorgia Rosenkarta.
To je već vrijeme institucionalnog organiziranja filatelista u Sušaku koji 1938. osnivaju svoj "Filatelistički klub u Sušaku" ( 1) ). Sačuvani parafirani statut – "pravila" kluba datiran 15.svibnja odobren je od strane Upravnog odjeljenja kraljevske banske uprave Savske banovine u Zagrebu na dan 16. srpnja 1938. Prvi predsjednik imenovanog Upravnog odbora bio je dr. Milivoj Korlević, potpredsjednik dr.Anton Simonić, tajnik Vjekoslav Turato, glavar zamjene Boleslav Ternovec a blagajnik Artur Klein.

Po završetku rukopisa za ovaj prilog upoznat sam s otkrićem novog izvora koji početak organiziranja sušačkih filatelista, po svemu sudeći neinstitucionalnog, smješta u 1923. godinu. Vrijedan je to poticaj nastojanjima rasvjetljavanja ovog još uvijek "živog" razdoblja riječke organizirane filatelije.
Krajem prosinca iste godine Društvo je brojalo 15 članova a njihovi su se sastanci održavali u za ono vrijeme reprezentativnom prostoru Trgovačkog doma u zgradi Prve hrvatske štedionice na Jelačićevom trgu, današnjoj zgradi Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam,ekologiju i gospodarenje zemljištem na Titovom trgu broj 3.Okupacijom Sušaka 11.travnja 1941. djelatnost Kluba zamire.

Djelovanje Riječkog filatelističkog društva "Rijeka" do uspostave Republike Hrvatske

Poslije Drugog svjetskog rata, koji je u Rijeci završio 3. svibnja 1945., Rijeka postaje poštansko sjedište Vojne uprave za Julijsku Krajinu, Istru, Rijeku i Slovensko Primorje. Vrijeme je to također bogate i osebujne produkcije poštanskih maraka s prvi put toliko žuđenim lokalnim odnosno nacionalnim motivima te istovremeno burne političke i diplomatske borbe za njenu budućnost. Početkom 1947. godine, točnije 5. siječnja, Rijeka je kao jedinstven grad napokon sjedinjena s maticom zemljom.
Dvije godine kasnije riječki su filatelisti dočekali nove propise kojima je pravno regulirano organizirano filatelističko udruživanje. Temeljem Pravila Filatelističkog saveza Hrvatske od 21. siječnja 1949. kojima se omogućuje osnivanje podružnica Saveza u naseljima s najmanje 15 registriranih filatelista riječki filatelisti, njih 21, pokreću inicijativu za osnivanje podružnice. Inicijativni odbor potpisan od Živka Golubovića i Boleslava Ternoveca najavljuje 26. srpnja Odjelu unutrašnjih poslova pri Gradu Rijeci osnivačku skupštinu riječkih filatelista. Skupština je prvobitno predviđena za datum 29. srpnja, no uslijed spriječenosti delegata Filatelističkog saveza Hrvatske da tog dana bude u Rijeci, skupština je najavljena za dan kasnije.
Osnivačka skupština održana je na dan 30.srpnja 1949. godine u prostorijama ondašnje Narodne fronte II. rajona u Ulici ( Trg) Verdi 6 pod predsjedanjem dr. Milivoja Korlevića. Nazočno je bilo osobno 14 filatelista te jedan putem uredno prenesene punomoći, i to abecednim redom : Gal Dragutin, Golubović Živko, Knežević Ivan, dr.Korlević Milivoj, Kresnik Jaroslav, Ožura Anton, mr.ph. Pastorčić Kvirin,Rapotec Franjo, kap. Storff Dražen, Tepavac Savojko, Ternovec Boleslav, Turina Ante, kap. Turina Nikola, te po punomoći izdanoj Živku Goluboviću Volarić Željko. Od prisutnih gostiju izdvajamo učešće delegata Saveza tajnika prof. Jakova Martaka te upravitelja Pošte Rijeka Franje Kolera. Na prijedlog Živka Golubovića i Jaroslava Kresnika aklamacijom je prihvaćen Upravni odbor u sastavu - predsjednik dr. Milivoj Korlević, tajnik Živko Golubović, blagajnik kap. Nikola Turina te članovi mr.ph. Kvirin Pastorčić, Ivo Puhanić, kap. Dražen Storff, Boleslav Ternovec i Ante Turina kao i ostala tijela Društva. Filatelistički savez Hrvatske dopisom od 18. kolovoza odobrio je osnivanje Podružnice Filatelističkog saveza Hrvatske u Rijeci.

Odobrenje Filatelističkog saveza Hrvatske za osnivanje Podružnice u Rijeci

Krajem godine Društvo je već brojilo ukupno 58 članova, od kojih 9 "omladinaca". a njihovi sastanci održavani su u prostorijama Plivačkog kluba "Primorje" na Korzu Crvene armije današnjem Korzu broj 2.
Prva filatelistička izložba, ujedno i prva javna filatelistička manifestacija
poslije Drugog svjetskog rata u Rijeci, organizirana je od 25. studenog do 3. prosinca 1950.godine. Izložba je bila postavljena u prostoru Narodne čitaonice na Korzu, uz učešće 32 izlagatelja iz Rijeke, Opatije, Crikvenice, Novog (Vinodolskog) i Delnica. Za vrijeme trajanja izložbe u uporabi je bio i prvi prigodni žig izrađen od strane Društva, a prema nacrtu Alberta Stockbauera iz Ljubljane. Slijedeće 1951. Društvo po prvi put gostuje na jednoj filatelističkoj izložbi izvan Rijeke. Bilo je to na I. Zemaljskoj filatelističkoj izložbi u Zagrebu od 16. do 26. lipnja, postavljenoj u prostoru tadašnjeg Zagrebačkog velesajma u Savskoj ulici, na kojoj je Društvo bilo predstavljeno izloškom svog člana Vladimira Momčilovića sa zbirkom Fiume 1918.-1924. Za vrijeme svog djelovanja do uspostave Republike Hrvatske Društvo je organiziralo ukupno 28 filatelističkih izložbi, od kojih 17 u Rijeci, 7 u Opatiji, dvije u Malom Lošinju te po jednu u Bakru i Rabu. Postavljanje izložbi u regionalnim turističkim središtima koje je imalo za cilj pored promicanja filatelije i obogaćivanje postojeće turističke ponude, bilo je uvijek toplo prihvaćano od domaćih i stranih gostiju. Značajna filatelistička aktivnost Društva bilo je i izdavanje prigodnih omotnica i žigova.Iako su ta izdanja u skoro polustoljetnoj retrospektivi imala ponekad naglašene političke i ideološke naznake primjerene vremenu svog nastanka i društvenog okruženja u kojem je Društvo djelovalo, oni su ipak ponajprije izraz generacija njegovih članova za ovjekovječenjem prigodnih povijesnih, kulturnih, umjetničkih, sportskih, gospodarskih i inih događanja u Rijeci i široj okolici. U tom razdoblju izdano je ukupno 77 prigodnih omotnica i jednu maksimum kartu. Prva prigodna omotnica izdana je prilikom spomenute prve po redu filatelističke izložbe organizirane od strane Društva, i to u ukupnoj nakladi od, za današnje vrijeme, nezamislivih 4 000 primjeraka. Kuriozitet tog prvog izdanja je u tome što su omotnice izdane u tri različite boje: 2 200 primjeraka bijelih, 1 500 primjeraka plavih te 300 primjeraka žutih omotnica, i to ne iz nekih špekulativnih pobuda, nego uslijed nemogućnosti priređivača da pribavi jednobojne omotnice za cijelu predviđenu nakladu. Početak nevelike publicističke djelatnosti Društva vezan je za obilježavanje 10. obljetnice oslobođenja Rijeke i Istre, prigodom koje je u Rijeci od 2. do 13. lipnja 1955. organizirana druga po redu filatelistička izložba. Tim povodom Društvo je izdalo manju stručnu ediciju pod nazivom "Rijeka i Istra na markama" . Autor je bio Dušan Kirinčić, dugogodišnji tajnik Društva. Od 1963. Društvo je započelo s izdavanjem tehnički skromnog glasila pod nazivom "Informacije Filatelističkog društva Rijeka", kojeg je uređivao redakcijski odbor na čelu s glavnim urednikom, tadašnjim predsjednikom ing. Miljenkom Šarićem. Tromjesečna periodika izlaženja osiguravana je do 1968., nakon koje glasilo sporadičnim izlaženjem sedamdesetih godina zamire, da bi se 1988. i definitivno ugasilo.

Djelovanje Riječkog filatelističkog društva "Rijeka" u Republici Hrvatskoj

Prvobitni naziv Podružnica Filatelističkog saveza Hrvatske broj 17 promijenjen je 1954. godine u naziv Filatelističko društvo Rijeka kojeg je Društvo nosilo više od četrdeset godina sve do 1995. Te godine, sada već u samostalnoj Republici Hrvatskoj, Društvo mijenja naziv u Riječko filatelističko društvo – Rijeka, da bi 1997. bilo upisano u novoosnovani županijski Registar udruga pod današnjim nazivom Riječko filatelističko društvo "Rijeka".
Društvo danas broji 82 redovita člana, bez počasnih. U odnosu na stanje iz sedamdesetih godina, kada je 1973 godine. pod predsjedanjem dr. Josipa Roje s ukupno 380 članova bilo najbrojnije, brojnost članstva Društva je u kontinuiranom opadanju. I pored nastojanja da se ono poveća i generacijski "osvježi" mlađim naraštajima nekih vidljivijih promjena nema. U odnosu na stanje prigodom proslave 50. obljetnice osnivanja Društva sredinom 1999. godine broj članova smanjen je za desetinu, pri čemu broj mladeži odnosno mlađih od 30 godina stoji i dalje na skromnih 15%.
Od 15 osnivača Društva iz 1949. ostao je samo jedan, i to još uvijek filatelistički aktivan, osamdesetogodišnji kap. Željko Volarić, donedavni dopredsjednik Hrvatskog filatelističkog saveza.
Prva filatelistička izložba u organizaciji Društva u samostalnoj Republici Hrvatskoj održana je u Rijeci od 15. do 30. studenog 1996. u prostoru Filodrammatice na Korzu. Cjelokupan postav izložbe pod nazivom "Hrvatske poštanske marke" priredio je počasni član Društva inače dugogodišnji predsjednik Hrvatskog filatelističkog društva u Zagrebu Zvonimir Krelius. Na 45 vitrina s preko 400 izložbenih listova prikazan je po prvi put u Rijeci cjelokupni opus hrvatskih poštanskih maraka u razdobljima poštanske ili državne suverenosti : Država Slovenaca, Hrvata i Srba (1918.-1919.), Nezavisna Država Hrvatska (1941.-1945.) i Republika Hrvatska (1991.-1995.). Povodom 50. obljetnice osnivanja Društvo je u suradnji s Muzejom grada Rijeke organiziralo u dvoetažnom muzejskom prostoru od 7. do 25. rujna 1999. izložbu pod nazivom "Riječka filatelistička izložba".

Naslovnica izložbenog vodiča "Riječke izložbe" iz 1999.

Na izložbi je po prvi put predstavljena zbirka "Fiume 1918.-1924." iz fundusa Muzeja te reprezentativan izložak lokalnih izdanja Trsta, Pule i Rijeke te izdanja Zone B odnosno Vojne uprave za Istru, Rijeku i Slovensko Primorje člana Društva Jovana Topića. Obje izložbe, istina nenatjecateljskog karaktera, pobudile su veliko zanimanje filatelističke i šire javnosti. Ukupno je Društvo do današnjih dana samostalno organiziralo ili suorganiziralo šest izložbi te desetak izložbi putem svojih članova Miloša Sonzognija-Mohorićeva i Boruta-Borje Kopanija kao samostalnih organizatora. Istovremeno Društvo je priredilo ukupno 34 prigodnih omotnica uz tri maksimum karte i jedan dotisak na poštanskoj cjelini -dopisnici s pripadajućim prigodnim poštanskim žigovima, dok početne inicijative oko pokretanja novog društvenog glasila na žalost nisu realizirane.
Iako vrijeme u kojem Društvo danas djeluje ne osigurava uvijek odgovarajući društveni poticaj toj vrsti organiziranosti neki posljedni pokazatelji ukazuju na "bolje dane" riječke organizirane filatelije. Razumijevanjem Grada Rijeke osigurano je nesmetano korištenje adekvatnog prostora za sastanke a i suradnja s nacionalnom poštanskom upravom odnosno Područnim uredom Rijeka poprima sve sadržajnije oblike. Brojnost članstva, iako još nedovoljna, polako se stabilizira, a vidljiv je i priliv mlađih pa i njihov sve značajniji angažman u organizacijskom i stručnom radu. Pomaci su to koji ohrabruju.

Miroslav Radovanović, dipl. oec.

Korištena literatura i izvori :

- Državni arhiv u Rijeci, Fond Gradskog poglavarstva
- Muzej grada Rijeke, Zbirka tiska
- Guida Generale di Fiume e Provincia del Carnaro, godišta 1928./1941.
- Fiume/ Terra d Italia/ Storia postale, filatelica e numismatica della citta del Quarnero, Giuseppe Sirsen, Circolo filatelico-numismatico Montagnana, 1995.
- Filatelistički almanah 1939.
Filatelistički biro Dr.Vuk Simić-Vakanović, Zagreb, 1939.
- Almanah HFD 1951.
Hrvatsko filatelističko društvo Zagreb,1951.
- Rijeka i Istra na markama, Dušan Kirinčić, Filatelističko društvo Rijeka, 1955.
- Arhiva Riječkog filatelističkog društva "Rijeka"